Novosloviensky jezyk imaje ove osnovne pismena, ktori reprezentujut osobni zvuky:
a, b, c, č, d, dj, e, ie, f, g, h, i, j, ju, k, l, lj, m, n, nj, o, p, r, s, š, št, t, tj, u,v, y, z, ž
samoglasniky: a, e, i, o, u, y
mekke samoglasniky: ie/ѣ, ju/ю
Palatizacija palatizačne dvojice soglasnikov: k↔č, h↔š, g↔ž Napr. prah - prašny, človiek - človieče! ...
Eufonija
Tute kombinacije sovietujeme transformirati po pručinie eufonije na lučše zvuky: cju,sju,zju→ču,šu,žu cie,sie,zie→če,še,že. Napr. prosju→prošu, prosienije→prošenije, ...
Tu jest pričina, zašto posle C,S,Z,Č,Š,Ž ne pišeme staroslovienske jatj (ie=ѣ) no proste e. Napr. stsl. сѣно → ns. seno.
Azbuka - Kyrillica
Znajeme, že Azbuka (Kyrillica) jest originalna slovienska abeceda, iže bieše sostaviena v X-em vieku sv. Klimentom iz Ohridu. (Kliment bieše učenik sv. Konstantina Filosofa). Jest to grečska Alfabeta dop‘lniena o specifične slovienske znaky. Originalna azbuka by byla optimalna abeceda za staro- i novosloviensky jezyk, no problema jest v tom, že za tuto abecedu treba imati specialnu klavijaturu i pismena na komputeru. Sovremeni slovienski azbuky (ukrainska, russka, bulgarska i s‘rbska) sut oprostieni azbuky i ne imajut vse potrebne znaky. To jest pričina, zašto za novosloviensky jezyk sovietujeme upotrebiti primarno latinsku abecedu s niejakoj slovienskoj klaviaturoj (CZ, HR, PL, SK, SLO).
No, ako li imajete specialnu klaviaturu i fonty, možete s radostju pisati v azbukie (v tablicie pod kodom NS) i d‘ržeti tute pravopisne zakony:
- Znak omega [ѡ] se piše samo v pred‘logu [ot/ѡт] i v padovih zakončenijah genitivu i plurala.
napr. ot niego/ѡт ніегѡ, kniga jego/книга єгѡ, bez kamenov/без каменѡв, ...
- Mekke [іе] pišeme v centreh slov i v padovih zakončenijah, kdie v staroslovienskem bieše jatj (ѣ).
napr. ženie/женѣ, bieše/бѣше, dielati/дѣлати, ...
- Zakončenija [-ija, -ije, -iju, -iji, ...] pišeme v padovih zakončenijah slov po vzorah POLE i DUŠE.
napr. cesarstvije/цесарствије, filozofija/филозофија, ...
Jako tu vidite, p‘lne kyrillske pravopisanije d‘rži grammaticku informaciju, kojuže latinica ne imaje. Rozlišenie pisania genitivu ot drugih forem umenšuje homonyma.
napr. jego/jeгѡ jako genitiv protiv jego/jeго jako akuzativ, ili kamenom/каменѡм jako genitiv plural ili kamenom/каменом jako instrumental singular i.t.d.
Tablica roz‘ličnih europskih azbuk i fonetika
NS staro- NS UA RUS BG SRB GR IPA
latin. slovien.kyrill. --- --- --- --- --- fonet.
a а а а а а а α a
e е/ѧ е е э е е ε ɛ
i и и і и и и η i
i(iota) ı и і и и и ι i
o о о о о о о ο ɔ,(o)
o(omega)ѡ о/ѡ о о о о ω ɔ
u оу/ѹ/ѫ у у у у у ου ʊ
y ъı/ъи/ы ы и ы и/ъи и υ i,(ɨ)
ypsilon ѵ ы и ы и/ъи и υ i,(ɨ)
au,eu аѵ,еѵ ав,ев ав,ев ав,ев ав,ев ав,ев αυ,ευ aʊ,ɛʊ
ie mekkeѣ іе є е ие ие ιε jɛ
ij ıй иј ій ий ий иј ηι ij
j й ј й й й ј ι j
‘ ъ ъ ‘ ъ ъ ‘ ‘ ɜ
ie ıе/ѥ іе іе ие ие ие ιε ᴶɛ
ja йа/ѩ ја/я я/йа я я ја ια ja
je йе/ѥ је/є є/йе е йе је ιε jɛ
ji йи ји йи йи йи ји ιη ji
jo йо јо йо ё йо јо ιο jɔ
ju йоу/ю/ѭ ју ю/йу ю ю ју ιου jʊ
dj дь дь дь дь дь ђ δι ɟ
tj ть ть ть ть ть ћ τι c
nj нь нь/њ нь нь нь њ νι ɲ
rj рь рь рь рь рь рј ρι rj/r2
lj ль ль/љ ль ль ль љ λι ʎ
č/ch ч ч ч ч ч ч τζ ʧ
š/sh/sz ш ш ш ш ш ш σζ ʃ
št/sht шт/щ щ щ щ щ шт σζτ ʃt/ʃʧ
ž/ż/zh ж ж ж ж ж ж ζχ ʒ
b б б б б б б μπ b
c ц ц ц ц ц ц τσ ʦ
d д д д д д д δ d
f ф ф ф ф ф ф φ f
g г г г г г г γ g,(ɦ)
h х х х х х х χ x,(ɣ)
k к к к к к к κ k
l л л л л л л λ l
m м м м м м м μ m
n н н н н н н ν n
p п п п п п п π p
r р р р р р р ρ r
s с с ц ц ц ц σ s
t т т т т т т τ t
v в в в в в в β v
x ѯ/кс кс кс кс кс кс ξ ks
z з з з з з з ζ z
|
|